Intro

Svet i Dunav je nezavisna, neprofitna organizacija posvećena zaštiti Dunava, njegovih pritoka, plavnih šuma, močvarnih staništa i izvorišta pijaće vode. Naša misija je da dokumentujemo, branimo i javno zastupamo pravo na zdravu životnu sredinu i čistu pijaću vodu — pravo koje nije i ne može biti politička igra. Kroz međunarodne procese (Bernska konvencija, Aarhus, Ramsar), naučne publikacije, javne tribine i građanski nadzor, radimo na tome da: Zaštitimo izvorišta Petrovaradinske ade i Ratnog ostrva, Očuvamo Šodroš, Dunavac, Kameničku adu i Ribarsko ostrvo, Sprečimo degradaciju plavnih ekosistema Osnažimo javnost da učestvuje u odlukama koje utiču na vodu, zdravlje i budućnost.
Showing posts with label #Danube #Dunav #IzvoriPijaćeVode #Alarm #NoviSad #CRBC #ICPDR #EUSDR #ICPDR #BernConvention. Show all posts
Showing posts with label #Danube #Dunav #IzvoriPijaćeVode #Alarm #NoviSad #CRBC #ICPDR #EUSDR #ICPDR #BernConvention. Show all posts

Wednesday, November 11, 2026

Kampanja za zaštitu Šodroša, Dunavca i Kameničke ade uvrštena je među regionalne primere žena koje brane životnu sredinu i ljudska prava u Evropi i Centralnoj Aziji

Od Šodroša do UN: Borba za očuvanje novosadskih obala u međunarodnom izveštaju o ženama koje brane životnu sredinu

Međunarodni izveštaj UN Women predstavio je kampanju za zaštitu Šodroša i prirodnih obala Dunava u Novom Sadu kao primer ženskog liderstva u odbrani životne sredine i ljudskih prava.

Sa velikim zadovoljstvom delimo vest da je višegodišnja borba za očuvanje Šodroša, Dunavca, Kameničke ade i prirodnih obala Dunava u Novom Sadu predstavljena u najnovijem regionalnom izveštaju organizacije UN Women posvećenom ženama koje brane životnu sredinu i ljudska prava.



U posebnoj studiji slučaja autorke izveštaja analiziraju kampanju pokrenutu povodom izgradnje IV mosta i pratećih građevinskih zahvata na području jednog od poslednjih očuvanih poplavnih područja u Novom Sadu. U izveštaju se navodi da ovo područje ima izuzetnu ulogu u zaštiti od poplava, očuvanju biodiverziteta i zaštiti izvorišta vode za piće.
Posebno je istaknuto da je kampanja rasla kroz informisanje javnosti, uključivanje građana, stručna istraživanja, pravne aktivnosti i korišćenje međunarodnih mehanizama zaštite životne sredine. Navodi se i da su žene imale ključnu ulogu u povezivanju naučnih, pravnih i građanskih aktivnosti usmerenih na zaštitu ovog prostora.
Za nas predstavlja značajno priznanje činjenica da je slučaj Šodroša uvršten među primere iz regiona Evrope i Centralne Azije koji ilustruju izazove sa kojima se suočavaju branioci životne sredine. U izveštaju se pominje i hapšenje aktivistkinje Daniele Stojković Jovanović tokom protesta 2022. godine, kao i međunarodne aktivnosti vođene pred Bernskom, Arhuskom i Ramsarskom konvencijom.
Dodatnu vrednost predstavlja činjenica da su među korišćenim izvorima navedene i stručne analize i tekstovi nastali tokom rada na zaštiti novosadskih obala, čime su iskustva iz lokalne zajednice postala deo međunarodne dokumentacije o zaštiti životne sredine i ljudskih prava.
Ova objava nije samo priznanje za pojedince ili organizacije. Ona potvrđuje da pitanja očuvanja prirodnih obala Dunava, biodiverziteta i zaštite izvorišta pijaće vode predstavljaju teme od šireg javnog značaja koje prevazilaze lokalne granice.
Zahvaljujemo autorkama izveštaja na pažljivom, objektivnom i profesionalnom predstavljanju slučaja Šodroša. Verujemo da međunarodna vidljivost ovakvih primera doprinosi jačanju zaštite prirode i položaja svih koji se za nju zalažu.
Referenca:
This report was prepared by Camille Pross under the supervision and guidance of Rebeca Acín Rivera, who also provided review and technical direction throughout.

Women Environmental Human Rights Defenders in Europe and Central Asia: Challenges, Protection Needs and Recommendations, UN Women Regional Office for Europe and Central Asia, 2026.

Geographic coverage: Europe and Central Asia

Resource type(s): Research papers
UN Women office publishing: Europe and Central Asia Regional Office
Publication year
2026
Number of pages
40

Monday, October 26, 2026

Biodiversité et pollution En Serbie, les écologistes qui s’attaquent à la corruption sont pris pour cibles

Après deux ans de mobilisation étudiante, le président serbe a démissionné pour provoquer des élections anticipées. Rencontre avec la militante écologiste Daniela Stojković Jovanović, engagée pour la préservation du Danube et harcelée par le pouvoir.

Lucie Delaporte

Paks (Hongrie).– Daniela Stojković Jovanović s’est portée volontaire pour être « observatrice internationale » des élections législatives du dimanche 25 octobre en Serbie, provoquées par la démission du président Aleksandar Vučić en septembre, après deux ans de manifestations étudiantes. Inquiète du climat politique asphyxiant à Belgrade, celle qui a déjà payé très cher ses combats dans une Serbie qui s’est enfoncée dans un autoritarisme de plus en plus mafieux prévient : « Nous espérons tellement de ces élections, nous ne voulons pas qu’elles soient volées par le pouvoir. »

Le mouvement de la jeunesse serbe est né après l’écroulement de l’auvent de la gare de Novi Sad, le 1er novembre 2024, qui a causé la mort de quinze personnes et est devenu le symbole de la corruption du régime. 

« Ces jeunes qui manifestent depuis deux ans sont aussi un soutien aux combats écologistes que je mène. Ils sont très courageux », estime Daniela Stojković Jovanović, engagée depuis plus de trente ans pour la protection du Danube. La militante écologiste serbe a créé l’ONG Svet i Dunav (ou World and Danube) en 2002, prolongation de la revue bilingue consacrée au Danube qui réunissait artistes, chercheurs et chercheuses autour des enjeux écologiques du fleuve à la fin des années 1990.

On la rencontre dans le sud de la Hongrie, à bord de BatoLabo, cette expédition scientifique et artistique qui documente la santé des fleuves d’Europe, et invite des activistes pour parler du Danube. Elle est venue observer le barrage de pierres de Paks, à 100 kilomètres au sud de Budapest, lancé cet été à la demande du premier ministre, Péter Magyar, pour empêcher l’arrêt de l’unique centrale nucléaire du pays. Un chantier qui ne sera pas sans conséquence sur les écosystèmes en aval, en Serbie notamment.

Ce jour-là, Daniela Stojković Jovanović est venue avec son amie Milica Milenković, qui a travaillé pendant de nombreuses années au sein de la direction de l’eau du ministère de l’agriculture et s’en est trouvée brutalement licenciée il y a quatre ans pour avoir accordé trop d’importance aux ONG environnementales.

Défense des zones humides

« La répression en Serbie touche particulièrement les écologistes parce qu’ils combattent des projets d’aménagement qui sont le symbole de la corruption », détaille-t-elle. Daniela Stojković Jovanović est devenue une figure de la lutte écologiste à Novi Sad, en participant au mouvement de protection de la zone humide, menacée par les grands projets immobiliers lancés par la mairie ces dernières années.

En 2022, sous le mandat du maire Miloš Vučević (Parti progressiste serbe, SNS), le parti du président, la ville a adopté un plan d’urbanisme prévoyant la destruction de zones humides et de forêts alluviales majeures à Šodroš, Kamenička ada et Ribarsko ostrvo. Pour bâtir un grand complexe résidentiel et commercial, le projet mord sur 165 hectares de terres protégées au bord du Danube et s’assoit sur toute la réglementation européenne de protection de ces écosystèmes classés « d’intérêt international majeur ».

Daniela Stojković Jovanović s’engage à corps perdu contre ce projet qui menace non seulement « le poumon vert » de Novi Sad, un lieu de nidification pour les oiseaux, mais également une des plus importantes sources d’eau potable de la région. « Pour des intérêts financiers, ce pouvoir a détruit le pays », soupire-t-elle.

Elle a créé il y a douze ans un « forum de la société civile » pour la préservation du fleuve, une organisation regroupant tous les pays du bassin du Danube, qu’elle a coprésidée pendant neuf ans. Daniela Stojković Jovanović a collaboré, à ce titre, pendant des années avec l’ICPDR, l’institution européenne chargée de la protection du fleuve qui traverse dix pays européens, tout en continuant à animer son ONG, Svet i Dunav.  


« Pendant de nombreuses années, j’ai cru que le dialogue, l’expertise et la participation du public suffiraient à protéger nos écosystèmes. Lorsque ces mécanismes se sont révélés insuffisants, je me suis tournée vers l’action juridique, en collaboration avec des avocats et des experts en droit de l’environnement », raconte-t-elle.

Régulièrement désormais, les militants écologistes sont mis en prison, parfois juste quelques jours, pour les intimider.

Daniela Stojković 

Quand le maire de Novi Sad annonce son pharaonique projet, elle rappelle qu’il contrevient à tous les engagements européens et notamment à la convention de Berne, qui vise à assurer la conservation de la flore et de la faune sauvage, et de leurs habitats naturels. Svet i Dunav dépose une plainte pénale contre la direction de l’entreprise publique censée protéger ces espaces naturels essentiels. « C’est là que je suis devenue l’ennemie publique pour ce gouvernement », affirme Daniela Stojković Jovanović.

Au lendemain de son dépôt de plainte, elle est arrêtée sur la zone protégée occupée par la police pour « trouble à l’ordre public », et passe quelques heures au commissariat avant d’être relâchée. « Régulièrement désormais, les militants écologistes sont mis en prison parfois juste quelques jours pour les intimider », rapporte-t-elle. En 2024, trois militants opposés à la mine de lithium de Rio Tinto ont passé entre trente et quarante jours en prison, là aussi pour « troubles à l’ordre public ».

Après qu’elle a reçu une série d’amendes dont elle ne comprend pas le motif, tous les comptes bancaires de la militante et de son ONG sont gelés. Le maire de Novi Sad, qui deviendra premier ministre en 2024, la traite de « dangereuse ennemie à la patrie » lors d’un entretien télévisé. Plus possible de décrocher un travail dans son secteur. « Les premiers mois, on se dit qu’on va tenir mais ensuite cela devient très compliqué », reconnaît celle qui a dû ces dernières années travailler sur les marchés ou comme femme de chambre dans l’hôtellerie. Partie en Allemagne pour se ressourcer chez des amis, elle a tenté, en vain, d’y demander l’asile politique. 

Les élections qui arrivent, malgré les risques de fraudes, ouvrent l’espoir pour elle « d’une nouvelle ère » qui permettra de tourner la page des années Vučić, auquel Emmanuel Macron n’a rien à reprocher depuis qu’il lui a vendu quatorze Rafale en 2024.

Tuesday, June 30, 2026

Sednica Komisije za planove povodom PDR Liman 3 i 4 pokazala je kako se javni interes gazi zarad privatnog profita.

Još jedna šarada u Novom Sadu!

Današnja sednica Komisije za planove povodom PDR Liman 3 i 4 pokazala je kako se javni interes gazi zarad privatnog profita.

Daniela Stojković Jovanović upozorila je na zahtev za momentalno povlačenja plana iz procedura, dok ne dođe do usklađivanja sa nacionalnim zakonima i međunarodnim obavezama.



Ključne poruke
Građani, aktivisti i stručnjaci napustili su sednicu nakon što su njihove primedbe sistematski odbijane bez obrazloženja.
Advokat Srđan Kovačević upozorio je na očigledan sukob interesa – predsednik Komisije projektovao je za istog investitora koji je naručio plan.
Bernska konvencija je jasno naložila obustavu radova na obali DUNAVA zbog rizika po staništa i biodiverzitet. Komisija je to ignorisala.
Plan predviđa zgrade do 14 spratova, uz manjak zelenila, parkinga i nerešenu kanalizaciju – dok se građanima obećava „park“ koji u realnosti nestaje pod betonom.
Građani žele šumu drveća, a ne šumu solitera.
Poziv
U Novom Sadu u toku je sahranjivanje urbanizma a procvat zloupotrebe zakona i javnog prostora.
Tražimo povlačenje PDR Liman 3 i 4 i izradu novog plana u skladu sa zakonima, međunarodnim obavezama i potrebama građana!

Friday, January 30, 2026

Podneta dopuna Bernskoj konvenciji – Novi Sad floodplains

Organizacija Svet i Dunav je 30. januara 2026. godine podnela dopunu prijave Bernskoj konvenciji u predmetu br. 2022/1 – Navodna destrukcija staništa u novosadskim vodoplavnim područjima.

Dopuna donosi nove dokaze o:

Poseban značaj ima interaktivna mapa sanitarnih zona (pogledajte ovde), koja jasno pokazuje preklapanje građevinskih parcela i trase mosta sa zonama sanitarne zaštite izvorišta Petrovaradinske ade i Ratnog ostrva.


Ovaj alat predstavlja ključni dokaz u postupku pred Bernskom konvencijom.

Naš zahtev pred Bernskom komisijom obuhvata:

  1. Hitnu obustavu radova u spornim zonama,

  2. Zaštitu 170 hektara Kameničke ade, Dunavca i Šodroša kao buduće zone prirode,

  3. Reviziju i ažuriranje procena uticaja na životnu sredinu,

  4. Ukidanje dozvole CRBC-u u zonama sanitarne zaštite,

  5. Uspostavljanje međunarodnog nadzora i mehanizama odgovornosti.

Zahvaljujemo se YUCOM-u na podršci kroz program Ozelenjavanje pravde: pravna zaštita životne sredine, kroz koji je omogućen da dopuna bude pravovremeno podneta i da glas civilnog društva stigne do međunarodnih institucija.



Tuesday, January 20, 2026

Mapirane zone najuže sanitarne zaštite na trasi V mosta ( Petrovaradinski rit- Ratno ostrvo)

 


Na osnovu nacionalnih akata o zonama sanitarne zaštite izvoršta „Petrovaradinska ada“ i stručnih elaborata za izvoršte „Ratno ostrvo“, kao i uvida u aktuelnu zonaciju i infrastrukturne planove, podnosimo dopunu u okviru Bernske konvencije radi jačanja zaštite aluvijalnih vodonosnika i povezanih staništa. 
Dokumentuje se kumulativni uticaj industrijskih postrojenja, komunalnih ispusta GC‑1/GC‑2, saobraćajne infrastrukture (uključujući planirani most) i poljoprivrednih praksi, uz predlog hitnih sanacionih mera, izmeštanja ispusta, rekonstrukcije tretmana otpadnih voda do II klase, zabrane opasnih tereta u užim zonama, te uspostave integrisanog monitoringa i upravljanja zasnovanog na koordinarno definisanim zonama I–III. Kartografski i koordinatni podaci priloženi su u tabelama i GIS slojevima











Važno

Kampanja za zaštitu Šodroša, Dunavca i Kameničke ade uvrštena je među regionalne primere žena koje brane životnu sredinu i ljudska prava u Evropi i Centralnoj Aziji

Od Šodroša do UN: Borba za očuvanje novosadskih obala u međunarodnom izveštaju o ženama koje brane životnu sredinu Međunarodni izveštaj UN W...