FB

Friday, January 22, 2021

ČIJE SU NAŠE REKE, PRIOBALJE I OBALE

Po Uredbi o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene međunarodnog vodnog puta E 80 – Dunav (Panevropski koridor VII) koja je usvojena 2015. godine od strane Vlade RS jasno stoji i sledeće: U sklopu aktivnosti na sprovođenju Konvencije o zaštiti Dunava, Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (ICPDR) utvrdila je deklaraciju Dunavski sliv – reke u srcu Evrope (Dunavska deklaracija, 2004), kojom su potvrđene međudržavne obaveze na: implementaciji Okvirne direktive o vodama (WFD) i Direktive o proceni i upravljanju rizicima od poplava (2007), pre svega izradom plana upravljanja rečnim slivom i implementacijom Akcionog programa za održivu zaštitu od poplava u slivu Dunava (2004); smanjenju ukupne količine organskih materija u slivu Dunava do 2019. godine radi postizanja dobrog ekološkog statusa i obnove ekološki održive ravnoteže tih materija u Crnom moru; prestanku ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda naselja sa više od 10.000 ES i svih velikih industrijskih pogona do 2015. godine; postepenom prestanku ispuštanja materija koje predstavljaju najveći rizik za vodene ekosisteme u Dunavskom slivu i značajnom smanjenju ispuštanja ostalih materija, izmeni trenda fizičke degradacije vodenih ekosistema vraćanjem sekcija Dunava i njegovih pritoka u prirodno stanje (obnovom poplavnih područja, ponovnim povezivanjem vlažnih i retenzionih područja i minimiziranjem uticaja novih projekata na fizičku degradaciju ekosistema); zaštiti, očuvanju i obnovi biološke raznovrsnosti i različitih staništa (posebno retkih i ugroženih vrsta) i jedinstvenog ekosistema Delte Dunava;osiguranju da razvoj poljoprivrednog sektora ne dovede do degradacije kvaliteta životne sredine Dunava i njegovih pritoka, razvoju inventara emisija i transgranične mreže monitoringa za ocenu kvaliteta vode Dunava, i dr.

 

U ovoj uredbi između ostalog stoji da se Ribarsko ostrvo nalazi u grupi područja u postupku proglašenja zaštite na području Prostornog plana. ( 2) Spomenik prirode Ribarsko ostrvo, okvirne površine 7ha, grad Novi Sad ). Nažalost grad Novi Sad 2007. godine odbija da donese Akt o zaštiti pomenutog područja.


Ovo, dalje znači, da ukoliko je proces u postupku proglašenja zaštite, po zakonu o zaštiti životne sredine prema njemu se postupa kao da je već zaštićen! ( Zakon o zaštiti životne sredine, član 42). Ovde imamo jasnu neusaglašenost između republičkog i pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, jer u centralnom registru republičkog zavoda jasno stoji da se Spomenik prirode Ribarsko ostrvo nalazi u procesu zaštite, dok pokrajinski zavod odgovara da zaštite nema.
Ukupna površina zaštićenih i predviđenih za zaštitu područja prirodnih vrednosti obuhvaćenih Prostornim planom iznosi oko 1.173 km2 (oko 1.072 km2 postojećih i oko 101 km2 u postupku ili planirano za zaštitu), od čega oko 81 km2 obuhvata neposredni pojas zaštite vodnog puta (oko 77,4 km2 postojećih i oko 4 km2 u postupku ili planirano za zaštitu), a zaštićena područja izlaze na obalu Dunava u ukupnoj dužini od oko 265 km (od čega oko 230 km postojećih i oko 35 km u postupku ili planirano za zaštitu).
Podunavsko kulturno područje, utvrđeno Prostornim planom Republike Srbije na osnovu izražene koncentracije nepokretnih kulturnih dobara, njihove istorijske, kulturne i stilske povezanosti, predstavlja zajedno sa zaštićenim prirodnim vrednostima polazište za očuvanje identiteta koridora vodnog puta i njegovog okruženja.
Priobalno zemljište (inundaciono područje) između nasipa za odbranu od poplava i korita Dunava na zaštićenoj strani iza nasipa u širini ne manjoj od 100 m od nožice nasipa na unutrašnjoj branjenoj strani (odnosno 50 m od nožice nasipa na svim branjenim površinama deonice vodnog puta na području u obuhvatu generalnih planova za gradove), kao i područje nezaštićeno od poplava sa visinom obale od oko 10 m, može se koristiti na način kojim se ne ugrožava sprovođenje odbrane od poplava i obavljanje drugih aktivnosti koje se odnose na upravljanje vodama.
Da ne dužim dalje, Zakon o vodama, Zakon o zaštiti životne sredine, Okvirna direktiva o vodama kao i veliki broj međunarodnih protokola, ugovora i deklaracija jasno govore da je u pitanju NEPOSREDNI ZAŠTITNI POJAS- sa trasom međunarodnog vodnog puta ( širine do 200m).

Ključne međunarodne konvencije i strategije od značaja za prostorni razvoj i uređenje Koridora VII
U procesu prostornog razvoja i uređenja Koridora VII i integracije sa zemljama dunavskog sliva, Republika Srbija će morati da primenjuje strateške evropske dokumente, posebno evropsku politiku prostornog/teritorijalnog razvoja (Teritorijalna agenda EU do 2020. godine, Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta), Geteboršku strategiju i strategiju Evropa 2020 (Strategija za mudar, održiv i inkluzivan rast, kao zamena za Lisabonsku strategiju), kao i brojne sporazume i konvencije (međunarodne, evropske, transgranične i prekogranične). Za razliku od Teritorijalne agende iz 2007 godine, u kojoj je transport imao značajnije mesto, prema Teritorijalnoj agendi EU do 2020. godine (Teritorijalna agenda Evropske unije do 2020. godine – Ka inkluzivnoj, pametnoj i održivoj Evropi raznovrsnih regiona), usvojenoj 2011. godine, dostupnost različitih vidova saobraćaja, uključujući i vodni transport, predstavlja preduslov teritorijalnog povezivanja, kao peti od šest prioriteta prostornog razvoja. Poseban značaj pridaje se intermodalnim rešenjima i daljem razvoju transevropske transportne mreže. U pratećem dokumentu Agende (Stanje i perspektive prostora EU – ažurirana verzija), unutrašnji vodni putevi su označeni kao nezamenjive arterije, sa velikim uticajem na industrijski, urbani i kulturni razvoj, ali bez dalje razrade. Strategija Evropa 2020. transport vidi kroz prizmu modernizacije svih vidova saobraćaja, smanjenje emisija ugljen-dioksida, dalji razvoj logistike i „inteligentno” upravljanje. Vodni transport nesporno je jedan od vidova transporta koji je najbliži ciljevima ove strategije.
U prostorno-funkcionalnom smislu, od posebnog značaja za Republiku Srbiju u procesu evrointegracija jeste Zajednička sveobuhvatna strategija za zemlje dunavskog sliva (Strategija Evropske unije za Dunavski region sa Akcionim planom), koju je Evropska komisija usvojila decembra 2010. godine i čije prioritetne oblasti (stubovi) su:

- povezivanje Podunavskog regiona (poboljšanje mobilnosti i intermodalnosti; 

- podsticanje održive energetike; podsticanje kulture i turizma kao i direktnih kontakata među ljudima);

zaštita životne sredine u Podunavlju (ponovno uspostavljanje i očuvanje kvaliteta voda; upravljanje rizicima po životnu sredinu; očuvanje biodiverziteta, predela i kvaliteta vazduha i zemljišta);
rad na prosperitetu Podunavlja (razvoj društva zasnovanog na znanju kroz istraživačku delatnost, obrazovanje i informacione tehnologije; 

- podrška konkurentnosti preduzeća; ulaganja u ljude i njihove veštine);
jačanje Podunavskog regiona (dalji razvoj institucionalnih kapaciteta i saradnje; 

- zajednički rad na jačanju bezbednosti).




Zaključak:
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u što hitnijem roku mora početi da primenjuje krovni Zakon o vodama, i mora izdati nalog vodoprivrednim preduzećima da prionu na vodno razgraničavanje, koje dalje znači prepoznavanje vodnog zemljišta kao takvog, i definisanje istog u katastarskim knjigama.
Međunarodna zajednica mora biti pravovremeno informisana o suludim namerama političkog i izvršnog upravljačkog tela grada Novog Sada o zatrpavanju krucijalno važne plavne površine na samom ulasku u grad.
Građanstvo Novog Sada mora se izboriti za očuvanje javne površine- poslednje prirodne oaze u gradu, sa izuzetnim značajem kao izuzetno stanište ptica i drugih strogo zaštićenih vrsta na Dunavcu, Šodrošu i kameničkoj adi.
Online panel: 
„Privatizacija gradova ili ekocid na vodi?!”
Panel diskusija u okviru projekta „Efekat pregleda”
Učesnici panel diskusije:
Radomir Lazović, član malog veća građanske inicijative „Ne davimo Beograd”
Tihomir Milovac, muzejski savetnik u MSU Zagreb. i zastupnik u skupštini Grada Zagreba – Nezavisna lista Zagreb
Daniela Stojković, osnivačica i članica „Danube Civil Society Forum”, i posmatrač Internacionalne komisije za zaštitu reke Dunav
Moderatori: Novi Nebojša Milenković, istoričar umetnosti, pisac i građanski aktivista, i Zoran Erić, MSU Beograd

No comments:

Shopping

Small online shopping 🛒 store Invitation Favorite online shopping 🛍️ https://temu.to/m/ezr04xckyqt